Zašto neke trudnoće postaju rizične
Statistika kaže da oko 80 odsto žena iznese trudnoću koja može da se završi prirodnim fiziološkim porođajem, dok se patološke trudnoće, koje zahtevaju medicinsku pomoć, javljaju u samo 20 odsto slučajeva.
Uglavnom se smatra da je trudnoća pod rizikom ukoliko postoje komplikacije u samoj trudnoći u smislu pojave hroničnih bolesti kao što su hipertenzija, dijabetes, pojava zastoja u rastu ploda ili bolesti koje su prethodile trudnoći, a koje mogu da ugroze njen tok.
Najveći broj spontanih pobačaja se dešava u prvom trimestru do 12. nedelje, čak preko 30%, tako da taj period može da se označi kao najrizičniji. Razlozi mogu da budu brojni – hormonske prirode, infekcije bilo bakterijske bilo virusne, genetski uzročnici itd.
Visok pritisak i godine života žene najčešći uzročnici problema
Povišen krvni pritisak je sindrom u trudnoći i direktno može da bude uzrok prevremenog porođaja, ali i godine života žene.
Takođe, starije trudnice su rizična grupa. Smatra se da je optimalno vreme za rađanje prvog deteta između 25-35 godine života. Danas je granica rađanja pomerana, upravo zbog vantelesne oplodnje, tako da često imamo trudnice starije od 45, pa i 50 godina.
Kao zlatni standard u praćenju trudnoće a potpuno neinvazivnu i neškodljivu dijagnostičku metodu, izdvajamo ultrazvuk – UZ, koji je danas toliko sofisticiran da omogućava pregled mnogih parametara koji su ranije bili nedostupni.
Od laboratorijskih analiza trudnica bi trebalo da uradi – kompletnu krvnu sliku; šećer u krvi; virusološku analizu krvi; analizu krvi na zarazne bolesti, analizu štitne žlezde i urin. Antitela se kontrolišu kod Rh negativnih trudnica.
Ekspertski ultrazvučni pregled omogućava detaljan pregled svih organa i strukture ploda tokom drugog trimestra (između 22. i 24. nedelje). Tada je beba dovoljno velika i ima potrebnu količinu plodove vode da mogu da se vide detalji u vezi sa anatomijom i funkcijom većine organa.
Dodatno se ispituju i utvrđuju dužina grlića materice, njen izgled i građa, ukupan broj plodova, položaj posteljice, količina plodove vode, srčani ritam i srčana frekvencija (puls) ploda.
Ukoliko postoji opterećena anamneza, odnosno da je u porodici bilo urođenih srčanih mana, neophodno je da se uradi i fetalna ehokardiografija. To je detaljan pregled fetalnog srca i radi se u 22-26. nedelji trudnoće. Lično ga preporučujemo svakoj trudnici.
Genetsko testiranje
Postoji evidentan porast genetskih malformacija, što je posledica načina života, starosti trudnice, izloženosti štetnim uticajima okoline. Danas, međutim, postoje genetski testovi zahvaljujući kojima se značajno povećava verovatnoća za dobijanje zdravog potomstva.
Preventiva kao put do zdrave trudnoće
Zapravo, idealno bi bilo da se žena javi ginekologu još kada planira trudnoću, kako bi svi preventivni pregledi bili urađeni pre graviditeta i kako bi ona sa što manje medicinskog „ometanja“ ušla u period života u kome treba da uživa u svakom smislu.
Ponekad je potrebna velika podrška da buduće mame shvate da je reč o prirodnom procesu i da je trudnoća najzdravije stanje žene. Osim ginekološkog, ultrazvučnog pregleda, vrlo je važno da lekar razgovara sa trudnicom i da joj pruži odgovore na sva postavljena pitanja. To je sastavni deo individualizovanog Genesis pristupa.