Laboratorija

Najkorisnije analize u ispitivanju plodnosti su Anti – Milerov hormon (AMH) za žene i spermogram kod muškarca.

AMH VAŽAN POKAZATELJ PLODNOSTI

Anti – Milerov hormon (AMH), ukazuje na broj preostalih jajnih ćelija u jajnicima. On je kod svake žene različit a sa godinama opada. Procena ovarijalne rezerve najčešće se radi ukoliko je par suočen sa sterilitetom. Preporuka je da se AMH proveri ukoliko par nakon pola godine ne uspeva da ostvari trudnoću.

Iako vednost AMH opada najčešće nakon 40. godine, može da se javi i mnogo ranije. Za žene koje planiraju porodicu analiza Anti – Milerovog hormona veoma važna.

Šta govore povišene, a šta snižene vrednosti AMH

Kod muškaraca se AMH luči od rođenja pa tokom čitavog života, a kod žena tek posle puberteta, kada se jajnici aktiviraju i kada ćelije folikula jajnika počinju da ga proizvode.

Povišene vrednosti Anti – Milerovog hormona (AMH) se javljaju kod žena sa policističnim jajnicima, jer kod njih postoje brojni folikuli jajnika veličine od 3 do 8 mm koji AMH luče. Smanjene vrednosti AMH ukazuju na smanjenu rezervu jajnih ćelija.

Referentne vrednosti AMH

Visok preko 4.0 ng/ml

Normalan 1.5 – 4.0 ng/ml

Niži – normalan 1.0 – 1.5 ng/ml

Nizak 0.5 -1.0 ng/ml

Veoma nizak, ispod 0.5 ng/ml

Ukoliko se, recimo, dijagnostikuje smanjena ovarijalna rezerva, mnogo je teže postići trudnoću spontano. To praktično znači da žena ima svega nekoliko godina na raspolaganju da ostvari trudnoću i zato je veoma važno da se to uoči na vreme.

Ko treba da uradi analizu AMH i kada?

Ako  više od šest meseci pokušavate da ostanete u drugom stanju, bez uspeha, AMH je važno polazište da biste pronašli svoj put do bebe. Procenu ovarijalne rezerve takođe je važno uraditi ukoliko planirate proces vantelesne oplodnje, nizak nivo Anti -Milerovog hormona može da ukaže na potencijalno loš odgovor na stimulaciju, što može da bude indikacija za VTO u prirodnom ciklusu.

Smatra se i da Anti -Milerov hormon može da predvidi uspeh vantelesne oplodnje. Žene kojima je on u granicama referentnih vrednosti šanse su veće da dođe do pozitivnog ishoda, nego kada je nizak. S obzirom na to da AMH ima stabilne vrednosti tokom menstrualnog ciklusa, može da se radi bilo kada.

PROCENA OVARIJALNE REZERVE

Pre svega analizom nivoa AMH jednostavnim vađenjem krvi. Sam po sebi ipak on ne može da bude dovoljan parametar, pa se kao dopunske metode rade ultrazvučni pregled i po potrebi nakon toga analiza bazičnih hormona. Upoređivanje svih tih rezultata jasnije pokazuje šta nivo AMH svake konkretne žene govori.

Procenu ovarijalne rezerve obavljamo uvek u sklopu osnovne dijagnostike steriliteta. Određivanjem hormonskog statusa, naročito vrednosti  E2 (estradiola) i AMH (Anti – Milerov hormon), čije su vrednosti u direktnoj korelaciji sa brojem antralnih folikula u jajniku, odnosno sa ovarijalnom rezervom.

Zatim ultrazvučnim pregledom jajnika procenjujemo njihovu aktivnost  (AFC  broj antralnih folikula), kao i na osnovu same anamneze pacijentkinje- prisustva određenih bolesti, naročito autoimunih procesa, prethodne operacije jajnika, zračenja i drugo.

Uredan menstrualni ciklus uglavnom govori o dobrom hormonalnom statusu kod žene, ali ne garantuje i dobru reproduktivnu sposobnost, naročito u starijim godinama. Žena može da ima uredne menstrualne cikluse, a da oni nisu ovulatorni tj. da nije plodna ili je samo njena plodnost smanjena. Zato je važno pravovremeno uraditi ovu analizu

SPERMOGRAM

Prvi korak u ispitivanju muške neplodnosti je  spermogram.

Spermogram predstavlja laboratorijsku analizu sperme koja podrazumeva makroskopski i mikroskopski pregled. Makroskopski podrazumeva volumen (zapreminu) sperme, izgled, likvefakciju, viskozitet i Ph vrednost.
Mikroskopski pregled obuhvata broj spermatozoida, njihovu pokretljivost, broj prisutnih leukocita, eritrocita, epitelnih ćelija, aglutinaciju spermatozoida, određivanje vitalnosti normalnih i patoloških oblika spermatozoida, a određuje se i prisutnost fruktoze u spermi.

Normospermija, normalan nalaz, predstavlja spermogram kod kojeg je broj spermatozoida 15 ili više miliona/ ml, ukupna pokretljivost je veća od 40% i broj normalnih oblika je 4% ili više.

Detaljnije analize odnose se na broj i morfologiju spermatozoida, prisustvo patoloških oblika, određivanje vitalnosti, odnosno pokretljivost itd.