Saznajte sve o mamografiji i ultrazvučnom pregledu grudi, najboljoj kombinaciji za rano otkrivanje karcinoma

Saznajte sve o mamografiji i ultrazvučnom pregledu grudi, najboljoj kombinaciji za rano otkrivanje karcinoma

Da li biste odbili besplatnu avionsku kartu do vama omiljenog grada u Americi? Verovatno ne. Tokom tog leta biste pride dobili i zračenje ravno onom tokom mamografije. Minimalno. Njen doprinos ranom otkrivanju karcinoma dojke je ogroman, a dovoljno je uraditi je bar jednom u dve godine. Svest o tome, ipak, još uvek nije dovoljno razvijena.

Šta su posledice? Do 2030. godine svet će biti manji za 5 i po miliona žena, ukazuju najnovija predviđanja. To je učinak koji nemilosrdno beleži karcinom dojke. U Srbiji on godišnje odnese 1.600 života, a donese 4.600 obolelih. Jedna od 8 žena tokom svog života oboli od raka dojke.

Najporaznija činjenica je da su mnoge od njih mogle da budu spasene upravo redovnim ultrazvučnim i mamografskim pregledima.

– Kod mlađih žena zbog građe dojki više informacija pružiće ultrazvuk. Kod žena starijih od 40 godina mamografiju treba planirati na svake dve godine. Takva dinamika pruža mogućnost da se rak otkrije u vrlo ranom stadijumu kada se može postići potpuno izlečenje, kaže prof. dr Viktorija Ćirilović Vučaj, specijalista radiologije, saradnica Specijalne ginekološke bolnice “Genesis” Novi Sad.

Na prvom mestu porodična anamneza, ali i stil života, stres, pušenje, fizička neaktivnost, kao i dugotrajna izloženost hormonskoj terapiji, tokom procesa vantelesne oplodnje, recimo, ili zbog višegodišnje redovne upotrebe sredstava za kontracepciju, deo su okidača koji pokrenu bolest.

Samopregledi su veoma važan, ali ne i dovoljan saveznik na putu njenog pravovremenog otkrivanja. Ultrazvučni pregled i mamografija su dobitna kombinacija koji najbolji učinak postižu ukoliko ih koristimo u trenutku kada je vreme za prevenciju.

Upravo zato se pored dijagnostičke mamografije, koja se koristi za definisanje nejasnih kliničkih nalaza simptomatskih pacijentkinja, kod zdrave populacije žena radi skrining mamografija, preventivno. U Srbiji je ona besplatna za žene od 50 do 69 godine. Ipak, odziv na nju često bude slab, a opet, s druge strane, pacijentkinje navode da je do preventivnih pregleda teško doći i da se na njih dugo čeka.

Kako mamografski pregled izgleda

To je neinvazivna rentgenska metoda koja se radi pomoću specijalno građenog aparata sa konstruisanom cevi koja emituje zrake male energije, oko 20kV. Svaka dojka slika se u dve projekcije, što znači da svaki pregled podrazumeva minimum četiri snimka.

– Pregled radi posebno obučen i kvalifikovan radiološki tehničar, koji tokom pregleda ženi daje sve neophodne sugestije. U slučaju indikacije mamografiju rade i muškarci, a vrši se na isti način kao i kod žena. Najčešće predrasude su u vezi sa količinom zračenja, a one su kod modernih aparata izuzetno niske. Još jedna predrasuda koju često srećemo je da sam pregled može izazvati rak dojke, što je potpuno netačno, ističe dr Vučaj.

Tokom snimanja dojka koja se postavlja na postolje mora da se komprimuje, jer samo takav snimak daje zadovoljavajući kvalitet. Često pitanje je i da li ta vrsta pregleda boli.

– Bol tokom pregleda može da se javi, ali je sasvim podnošljiv. Kompresija je neophodna kako bi se povećala vidljivost različitih patoloških procesa, kaže dr Vučaj.

Ona napominje da bi mamografiju trebalo raditi u prvih nekoliko dana nakon prestanka ciklusa, odnosno 5-15 dana od njegovog početka. Tokom samog ciklusa, u periodu trudnoće i dojenja nije preporučljivo raditi tu vrstu pregleda.

Pre mamografije ne treba koristiti nikakve dezodoranse jer mogu napraviti smetnje na snimku koji se mogu pogrešno protumačiti.

Kada je pravo vreme za prvi pregled

Preporučeno vreme prve, takozvane bazne mamografije, je i u Evropi i u Americi nakon 40 godine. Ali njenu primenu ne ograničavaju zapravo same godine, već građa dojke.

– Dojke sa mnogo gustog, žlezdanog tkiva, koje su obicno zastupljene kod mlađih žena često su vrlo nepodobne za mamografsku pretragu, kada  sigurnost  može da bude do 65 %. Iz tog razloga se kod njih češće radi ultrazvuk dojki, kao jedina dijagnosticka metoda ili kao dopuna mamografije. Sigurnost te metode kod starijih žena, pogotovo kod onih koje imaju vrlo malo žlezdanog tkiva, ili ga uopste nemaju, veoma je visoka, oko 85 %, a u kombinaciji s ultrazvukom iznosi i do 95%, kaže dr Ćirilović Vučaj.

Pregled dojki

Kome se sve preporučuje mamografija, a kome ultrazvuk

U slučaju pojave bilo kakvih sumnjivih simptoma, promena, uočljivih pogledom ili na dodir, mamografija može i treba da se uradi kod svih pa i mlađih žena, ali tada je treba uraditi između 4. i 8. dana od početka menstrualnog krvarenja kada su dojke najmanje nabrekle, savetuje dr Vučaj.

Gotovo uvek je kod mlađih žena mamografiju potrebno dopuniti ultrazvučnim pregledom, a neki stručnjaci čak ultrazvučni pregled preporučuju kao bolju i jedinu metodu za pregled i rano otkrivanje tumora kod mlađih žena.

Kod žena koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu (majka, baka, tetka, sestra, pogotovo sa majčine strane) statistički imaju povišen rizik nastanka karcinoma dojke i one bi trebale da se redovno javljaju na preglede po preporuci lekara.

Žene koje se pripremaju za vantelesnu oplodnju posle 40. godine života obavezno treba da urade baznu mamografiju, a one mlađe od 40 godina ultrazvučni pregled dojki. Isto se preporučuje i ženama koje su zbog procesa vantelesne oplodnje bile izložene dugotrajnoj upotrebi hormonske terapije, koja može biti jedan od uzročnika, podseća dr Ćirilović Vučaj.

Prema savremenim algoritmima mamografiju uvek treba uraditi i pre bilo kakvih intervencija na dojkama,  kao što su punkcije, biopsije ili hirurške intervencije.

Šta nam sve govori nalaz mamografije

Za klasifikaciju mamografskog nalaza danas se svuda u svetu primenjuje takozvana BIRADS klasifikacija koja podrazumeva podelu na 6 grupa- BIRADS od 0 do 6. N akraju svakog mamografskog nalaza MORA da stoji ta klasifikacija, kao i preporuka radiologa za dalja ispitivanja.

BIRADS 0 znači nedovoljno informacija, te se mora raditi još neki pregled (ultrazvuk ili magnetno rezonatno snimanje dojki).

BIRADS 1 i 2 ukazuju na uredne nalaze.

BIRADS 3 podrazumeva lezije koje se prate na 6 meseci, radiolog određuje kojom vrstom pregleda.

BIRADS 4 lezije koje u najvećem broju slučajeva treba bioptirati.

BIRADS 5 je visokosuspektna maligna lezija, dok je BIRADS 6 PH verifikovana maligna lezija.

Na osnovu te kategorizacije se odredjuje dalji tretman pacijenta. Uredan nalaz podrazumeva kontrolnu mamografiju na dve godine, sa ultrazvučnim pregledom na godinu dana.

Ranoj dijagnostici u svetu se poklanja puno pažnje. Poseban akcenat stavljen je na BRCA test, genetsko ispitivanje koje ukazuje na postojanje visoke verovatnoće da će do bolesti doći, da je u pitanju nosilac nekog mutiranog gena.

U Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije tokom ove godine biće o trošku države urađeno svega 50 BRCA testiranja žena koje u porodici imaju obolele od karcinoma dojke i jajnika, kako bi se utvrdilo da li imaju genetske predispozicije za nastanak tih bolesti.

BRCA 1/2 test na naše prostore uvela je dr Crnogorac i zalaže se da on, ali i drugi genetski testovi koje koristi u svom radu, budu na teret redovnog zdravstvenog osiguranja, pre svega ERA test i PGS, kako bi bili dostupniji većem broju građana.

Za obolele od karcinoma izuzetno je značajno što sada pre odlaska na hemoterapiju imaju mogućnost da zamrznu svoje jajne ćelije i to mogu uraditi i u bolnici „Genesis“. Prava koji građani imaju na teret zdravstvenog osiguranja biće proširena novi predlogom Zakona o zdravstvenom osiguranju, pa tako, na primer, žene koje su operisane od karcinoma dojke i kod kojih je urađena mastektomija, odstranjenje jedne ili obe dojke, imaće mogućnost da o trošku osiguranja urade korekciju ili rekonstrukciju.

Redovan pregled je za sve starosne kategorije žena najvažniji, prvi korak koji će pokazati jesu li i naredni potrebni.

Sve informacije o ultrazvučnim pregledima dojki, mamografiji, o slobodnim terminima, kao i o proceduri zamrzavanja jajnih ćelija pre hemoterapije možete dobiti pozivom na brojeve telefona +381 21 549 444, +381 21 549 777, putem mejla bolnica@genesis.rs ili nas posetite u Uroša Predića 4 u Novom Sadu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *