Sve o trudnoći iz doniranog reproduktivnog materijala

Sve o trudnoći iz doniranog reproduktivnog materijala

Novim zakonom o biomedicinski potpomognutoj oplodnji i donetim Pravilnicima 26.marta 2019.godine – donacija polnih ćelija i embriona je omogućena u Srbiji.

Korak pre donacije

Kako izgleda ova procedura nakon usvajanja Zakona o BMPO razgovaramo sa dr Zoricom Crnogorac.

U Srbiji nema zvaničnih podataka o broju parova kojima je potrebna donacija, ali se procenjuje da je to 20 odsto od ukupnog broja onih koji se suočavaju sa problemom neplodnosti. Razloga može da bude mnogo: žene preko 40 godina, prevremena menopauza, više neuspešnih pokušaja VTO, istorija pobačaja, loš kvalitet jajnih ćelija, nepostojanje odgovora ili slabog odgovora jajnika na stimulaciju, nasledne bolesti, nepostojanje jajnika, hemoterapija ili zračenje, azoospermija i dr.

– Moje iskustvo pokazuje da pre velikog koraka koji podrazumeva donaciju, bilo da se radi o jajnim ćelijama, donaciji spermatozoida ili embriona, treba da se napravi međukorak. Taj dodatni manevarski prostor šansa je koja je pomogla da se u 27,6% slučajeva ne ode na donaciju.

Genetika pgd testReč je o preimplantacionoj genetskoj dijagnostici koja se radi u bolnici „Genesis“.  Za većinu parova koji iza sebe imaju već brojne pokušaje to je značilo konačan uspeh i pre tog procesa, objašnjava dr Crnogorac.

Ono što posebno brine, kako navodi doktorka, sve je veći broj mladih žena sa smanjenom ovarijalnom rezervom ili „siromašanim jajnicima“, koje su već sa 30 godina kandidatkinje za donaciju.

Kako izgleda procedura donacije i uspešnost

Doktorka Crnogorac objašnjava da se kompletna procedura odvija u strogo kontrolisanim uslovima i to na dva načina.

– Prvi način je istovremeno stimulisanje donatorke i žene primaoca, sa ciljem usaglašavanja menstrualnog ciklusa. Dobijaju se jajne ćelije, i odmah se obavlja oplodnja spermatozoidima partnera i radi se embriotransfer iz tzv. „svežeg ciklusa“.  Drugi način je kada se donatorka stimuliše nevezano za ciklus primateljke i njene dobijene jajne ćelije se zamrzavaju kako bi se koristile za oplodnju.

Za donaciju spermatozoida se najčešće koristi zamrznuti materijal donatora dobijen ejakulacijom. Minimalno vreme čekanja je 2-3 meseca. Nekada se, naravno, čeka i duže. Uspešnost se kreće iznad 50 odsto navodi dr Crnogorac.

Novi pravilnici ne predviđaju starosne granice za parove ili osobe koji ulaze u postupak s doniranim materijalom. Prema mišljenju dr Crnogorac, kandidatkinja za donaciju polnih ćelija ili embriona ne bi trebalo da bude starija od 45 godina, zbog zdravlja buduće majke, ali i kvaliteta života budućeg deteta.

Koji pregledi su potrebni kod para koji čeka na jajnu ćeliju?

Kompletan internistički pregled, ultrazvučni pregled materice i jajnika, brisevi kojima se otkrivaju specifične infekcije (Chlamydie, Mykoplazma i Ureaplazma), preventivni citološki PAP test sa grlića materice i prema potrebi bakteriološki brisevi. Kod muškarca su neophodni testovi za prenosive bolesti: žutica B, žutica C, HIV i sifilis.

Da li srodnici mogu da budu donori?

 – Naš zakon ne predviđa takvu mogućnost. Jedna osoba (muškarac ili žena) može da bude donor samo jednom paru. Isto važi i za donaciju embriona. Takođe, embrioni kod nas po zakonu ne mogu da se kreiraju. Dakle, od dve donatorske ćelije nije dozvoljeno ni pod kakvim uslovima kreirati embrion. Nije dozvoljeno birati ni pol deteta, objašnjava doktorka.

Parovi koji prolaze kroz proceduru vantelesne oplodnje i kojima ostane višak embriona, mogu da doniraju embrion, tako što će se odreći prava nad nekim brojem embriona. Naravno i to se radi bez nadoknade.

Pedrasude – ko zna čije je to dete?

– Kod donacije jajne ćelije je sačuvana genetika oca. Osim toga, od prvog trenutka, od oživljavanja embriona u materici pa sve do rođenja deteta, kompletan razvoj se odvija preko krvi majke i njenog organizma. Ona sve vreme utiče na razvoj ploda i tada postaje biološka majka, odgovara doktorka.

ZamrzavanjePorast interesovanja za zamrzavanje jajnih ćelija

Prema doktorkinim rečima, zamrzavanje jajnih ćelija je u povoju u Srbiji, ali se u bolnici Genesis svakodnevno beleži porast interesovanja.

– Reč je o ženama koje postupak VTO žele da realizuju kada osete spremnost za to ili se pak opredeljuju za prikupljanje većeg broja jajnih ćelija, kako bi osigurale potencijalno viši procenat šanse za trudnoću. Ubuduće će pravo na VTO postupak i nove procedure imati i žene bez partnera. Interesatno je da se one pre odlučuju za čuvanje svojih jajnih ćelija, nego za vantelesnu oplodnju sa doniranim muškim reproduktivnim ćelijama, navodi doktorka Crnogorac.

Šta još treba da znamo?

Takođe, doktorka napominje da buduća banka polnih ćelija i embriona treba da radi i na bazi svežih ćelija, kao što je to slučaj u 90 odsto evropskih i svetskih klinika koje poseduju banke, jer se time postiže viši stepen uspeha u postupcima VTO.

– Donacija je posebna procedura koja zahteva i određenu psihološku procenu. Savetujemo parovima da ne žure sa odlukom, da razmisle o celokupnoj proceduri, načinu izvođenja, da se dobro informišu i o klinici koja radi vantelesnu oplodnju, zaključuje doktorka Zorica Crnogorac.

Više o kriterijumima i uslovima za donaciju polnih ćelija i embriona u Srbiji pogledajte u ovom našem tekstu.

Šta još nije urađeno?

–  Novim pravilnicima jeste definisano mnogo toga, ipak i dalje ostaju neke nerešene stavke koje njima nisu obuhvaćene. Nije dovoljno samo da donesmo zakonska rešenja. Moramo i da informišemo ljude o značaju donacije reproduktivnog materijala i polnih ćelija, da ih bliže upoznamo sa kriterijumima i uslovima pod kojima je ona moguća, smatra dr Zorica Crnogorac koja navodi da ostaje i da se precizira pitanje finansiranja donacije.

– Za razliku od sveta, gde donatori polnih ćelija dobijaju određenu novčanu nadoknadu za to, kod nas zakon predviđa da to bude dobrovoljan čin, pa se postavlja pitanje ko će snositi troškove struke te i ko će dobrovoljno ostavljati svoj materijal u buduću banku reproduktivnog materijala, kaže doktorka Crnogorac.

Dodatne informacije o donaciji u Srbiji možete dobiti pozivom na broj telefona Nacionalne banke polnih ćelija, tkiva i embriona + 381 11 361 56 07 od 10-12 časova radnim danima putem mejla: banka.bmpo@gmail.com

Datum objave teksta: 26.03.2019.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *