Dr Crnogorac na poziv Ministarstva zdravlja predložila mere unapređenja Zakona o BMPO

Dr Crnogorac na poziv Ministarstva zdravlja predložila mere unapređenja Zakona o BMPO

Buduća Nacionalna banka polnih ćelija i embriona treba bude utemeljena na donaciji svežih jajnih ćelija i embriona, jer se samo na taj način obezbeđuje viši stepen uspeha postupka BMPO, istakla je dr Zorica Crnogorac Ilić, naš vodeći stručnjak u lečenju bračnog steriliteta i osnivač Specijalne ginekološke bolnice „Genesis“, komentarišući jednu od najznačajnijih novina nedavno usvojenog Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji.

– Ta mera je važna podrška za oko 10 odsto pacijenata suočenih sa tim problemom koji su ranije po rešenje odlazili u Češku, Makedoniju ili Grčku. Procenjuje se da je država zbog toga godišnje gubila 10 miliona evra. Većina evropskih i svetskih klinika koje poseduju banku, radi sa svežim ćelijama. Ukoliko bismo to uveli, naša zemlja svrstala bi se u sam vrh svetske liste po uspehu vantelesne oplodnje. U protivnom, beležićemo i dalje odliv velikog broja parova koji će na lečenje steriliteta odlaziti u inostrnstvo, dodala je dr Crnogorac Ilić.

Na osnovu stavova koje je u vezi sa novim Zakonom, ali i rezultata Specijalje ginekološke bolnice „Genesis“ u oblasti vantelesne oplodnje, kao i brojnih inovacija koje je na polju genetskih testiranja ova bolnica prva uvela na prostoru Jugoistočne Evrope, Uprava za biomedicinu Ministarstva zdravlja republike Srbije je dr Crnogorac Ilić ukazala poverenje da predloži mere za koje smatra da mogu da utiču na kvalitetniju primenu zakona u praksi.

Na temelju jedanaestogodišnjeg iskustva Specijalne ginekološke bolnice “Genesis“ ona je predložila još nekoliko nadogradnji koje treba ozbiljno uzeti u razmatranje prilikom donošenja novih podzakonskih akakata, čija izrada je u najavi.

Insistiranje na tri neuspešna postupka inseminacije, pre odobrenja procesa vantelesne oplodnje o trošku države, nije neophodno kod parova kod kojih je žena starija od 35 godina, kao i kad muškarac ima manje od deset miliona spermatozoida u ukupnom uzorku, smatra dr Crnogorac Ilić, i dodaje da je to u cilju efikasnijeg i racionalnijeg postupanja kod parova kod kojih su šanse da ostvare potomstvo u postupku inseminacije izrazito male.

Odustajanjem od inseminacije se ostvaruje ušteda u postupcima koji ne daju željeni efekat i pravovremeno se usmerava na onaj koji ima veće šanse za pozitivan ishod i ostvarenje trudnoće, zaključila je doktorka.

Povodom najave mogućnosti da se o trošku RFZO obezbedi i usluga zamrzavanja i čuvanja embriona, bilo bi korisno da se kao pronatalitetna mera obezbede i sredstva za biomedicinski potpomognutu oplodnju kod drugog deteta, kod roditelja koji imaju živo rođeno dete iz prethodnog postupka BMPO, a poseduju zamrznute i ostavljene embrione na čuvanje, predložila je dr Crnogorac Ilić.

To bi, prema njenim rečima, direktno uticalo na povećanje stepena nataliteta u Republici Srbiji, a podrazumeva izdvajanje sredstava koja su zanemarljiva u poređenju sa cenom koštanja kompletnog postupka vantelesne oplodnje sa skupim lekovima za stimulaciju, postupcima aspiracija oocita, prikupljanja oocita i fertilizacije.

– Značajna pomoć parovima suočenim sa sterilitetom bila bi i da RFZO izdvoji i sredstva za prenatalno genetsko testiranje embriona (PGS), a pogotovo za one koji su predmet donacije, istakla je dr Crnogorac Ilić i naglasila da bi za donirane embrione PGS testiranje trebalo da bude obavezno pre zamrzavanja i odlaganja na čuvanje u Banku. Taj predlog ne podrazaumeva izdvajanje značajnih finansijskih sredstava, a garantuje genetski ispitan i zdrav embrion, zaključuje doktorka.

Kod žena koje su u imale prethodne neuspešne postupke BMPO, kao i kod žena koje su navršile 40 godina starosti, važno je i da se o trošku RFZO obezbedi ERA testiranje. Ono pruža odgovor na pitanje prijemčivosti endometrijuma kod žene i kada je najbolje vreme za povratak embriona u matericu. ERA test povećava i stepen uspešnosti postupka VTO za oko 20 odsto kod žena posle 40 godina starosti i prethodno neuspešnih postupaka BMPO.

Doktorka Crnogorac Ilić preporučuje i ukidanje jedne od dve stručne Komisije i obrazovanje jedinstvene Komisije, sastavljene od predstavnika RFZO i lekara specijalista ginekologije i akušerstva koji ni na koji način nisu uključeni u postupke BMPO.

Na taj način sprečile bi se zloupotrebe u Komisijama i omogućilo bi se parovima da na jednostavan način obave proceduru odobrenja postupka BMPO o trošku RFZO, ističe doktorka.

Ona smatra i da treba dati priliku i dokazanim stručnjacima u postupcima VTO iz privatnih zdravstvenih ustanova, da uzmu učešće i pomognu rad Stručne komisije za BMPO obrazovane pri Ministarstvu zdravlja Republike Srbije.

Ovi predlozi dostavljeni su Upravi za biomedicinu Ministarstva zdravlja republike Srbije i nadamo se da će i biti uzeti u obzir prilikom izrade podzakonskih akata i time doprineti poboljšanju natalitetne slike države.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *